Proizvodnja fazanske divljači u Danilovgradu potrebne za naseljavanje lovišta „Danilovgrad” i nekih susjednih lovišta ima veoma dugu tradiciju.
Uzgoj divljači u zatvorenom prostoru, ili bolje rečeno proizvodnja divljači u farmama – uzgajalištima, pod potpunom kontrolom čovjeka, zasnovana je na podražavanju prirodnih uslova razmnožavanja u okvirima tehničkih i tehnoloških mogućnosti. Na ovaj nanačin danas se u svijetu uspješno uzgajaju: fazani, razne vrste jarebica, divljih pataka, prepelica, tetrijeb i neke druge vrste pernate divljači, a od dlakave divljači zec.
U Crnoj Gori, u Danilovgradu, postoji proizvodnja pernate divljači fazana i jarebice kamenjarke, dok je u nekim primorskim opštinama u razvoju i proizvodnja zeca u kaveznom uzgoju.
Danilovgradski lovci, još ranije, prepoznali su značaj proizvodnje i naseljavanja divljači u lovište. Kao nasljednik Danilovgradskog lovačkog društva DOO za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba nastavio je tu tradiciju. Tako da se danas, u dosta skromnim uslovima, proizvodi oko 1.000 fazanske divljači koja naseljavaju lovište „Danilovgrad”. Nerijetko, ta proizvodnja zna biti i veća, pa se tada taj višak prodaje korisnicima susjednih lovišta, tako da se fazani proizvedeni u Danilovgradu nalaze i na Marezi, u Nikšiću i u nekim drugim crnogorskim lovištima.
Uslovi za proizvodnju su dosta skromni, od opreme DOO za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba posjeduje inkubator kapaciteta 1.600 komada fazanskih jaja, od prostora za proizvodnju i uzgoj, prostoriju za izlijeganje od nekih 20 m2 i volijere za odgoj fazanskih pilića od 120 m2. Postoji i matično jato od 60 jedinki fazana, omjer polova jedan mužjak naprema sedam ženki čija jaja se koriste za proizvodnju, a nedostajuća jaja za proizvodnju nabavljaju se iz Srbije.
Oko proizvodnje angažovani su stalno zaposleni lovočuvari, a ponekad u toku godine i sezonski radnici koje Društvo povremeno iz razloga povećanja obima poslova angažuje.
Teritoriju lovišta „Danilovgrad“ čine Bjelopavlićka ravnica smještena u dolini rijeke Zete i njenih pritoka, prostor ruralnog brdovitog područja i prostor visokih šumskih kompleksa i visokih planina. Nadmorske visine u lovištu se kreću od 35 m u dolini Mareze, 60 m kod Glave Zete, 1.436 m na Veljem Garču (preko 880 m visine Mali Garač), do 1.927 m na Prekornici (vrh Kula) i preko 2.100 m na južnim prostorima Maganika. Od Danilovgrada do Prekornice ima samo oko 30 km pa konstatujemo veliku raznovrsnost reljefa na malom prostoru. Dio opštine, prosječne visine 800 - 1000 m čine pretplaninski prostori i prostori tzv. ,,ljutog krša” sa razvijenim karstnim oblicima reljefa i hidrografije. Od ukupne površine lovišta 42.630 hektara dugoročnim planskim dokumentom, Lovnom osnovom za lovište „Danilovgrad“ prepoznato je 8.000 hektara lovnoproduktivne površine namjenjene za uzgoj fazana. Ta površina u zavisnosti od prirodnih i drugih uslova koji vladaju u lovištu pripada trećem bonitetnom razredu.
Komercijalni lov kao privredna djelatnost već sada se u mnogim zemljama zasniva na proizvedenom divljači u uzgajalištima i farmama za proizvodnju. Crnogorsko lovstvo prepoznaje lov kao sportsko-rekreativnu, ali i privrednu djelatnost, iz koje bi se dijelom finansirao uzgoj i zaštita divljači. Crna Gora ima dosta dobra staništa za fazansku divljač, a Danilovgrad ima ne samo tradiciju nego i dosta dobar položaj i klimu, kao i druge uslove za razvoj proizvodnje ove i drugih vrsta pernate divljači.
A.Ć.